10 historijskih ličnosti na starom Bliskom Istoku

 



Stari istok, nekoć je bio dom prvih civilizacija koje su se razvile u historiji čovječanstva. Sumeri, Akađani, Babilonjani, Asirci, Hetiti, Aramejci, Jevreji, Feničani, Persijanci, Parćani, Sasanidi, zajedno sa Egipćanima svi oni su naseljavali područje koje danas nazivamo Starim istokom, kolijevkom nekih od najmoćnih civilizacija i kultura u historiji. U ovom članku, pročitajte kratke podatke o deset historijskih ličnosti Starog istoka.


1. Abdi-Aširta – bio kralj zemlje Amurru, u 14. stoljeću prije nove ere. Tim imenom, nekoć je nazivana ogromna teritorija današnje Sirije, koju je u 14. stoljeću pr. n. e Abdi-Aširta učinio moćnom kraljevinom, oko koje će se kasniji sukobiti Hetiti i Egipćani. O Abdi-Aširti se ne zna mnogo, ali ga se pominje u El-Amarna pismima kao moćnog ratnika i kralja, koji je ostao ponajbolje upamćen, po vojnim akcijama protiv gradova Amke, Amije, Šigate, Ulase, Batrune, Arvada, Tire, Sidona, Guble te Šumura koji su bili u direktnom vlasništvu faraona Amenhotepa III. Njegov najveći neprijatelj bio je Rib-Hadad, kralj Guble koji je faraonu Amenhotetepu III uputio 67 pisama žalbe protiv Abdi-Aširte, pozivajući faraona na vojnu akciju, koju je faraon kasnije i poduzeo u lovu protiv ovog pobunjeničkog kralja. Smatra se da je Abdi-Aširta umro u gradu Šumuru, sedam dana prije dolaska trupa faraona Amenhotepa III.


2. Ašur-ubalit I – bio kralj Asirije koji se na tron uspeo oko 1365. godine prije nove ere, nakon što je izbacio trupe kraljevine Mitani, iz svoje zemlje, kojom u to vrijeme vlada Šutarna II. Povrativši nezavisnost Asiriji, Ašur-ubalit je veoma brzo počeo provoditi reforme diljem zemlje, te se otisnuo u seriju vojnih kampanja. Svoje interese je upravio ka Babiloniji, kojom u to vrijeme vlada Burnaburijaš Kasičanin. Tako je Ašur-ubalit udao svoju kćer Mubalitat-Šeru za Karahardaša, koji ubrzo biva ubijen nakon ustanka u Babiloniji. Smrt Karahardaša natjerala je Ašur-ubalita da izvede napad na Babiloniju, čime je postavio Kurigalzua, unuka Burnaburijaša II koji će Babilonijom vladati u ime Asirije. Uopćeno, vlavadina Ašur-ubalita je bila jako duga, te je trajala oko 35. godina. Ašur-ubalit je umro 1330. god. pr. n. e, a na prijestolu ga je naslijedio Enlil-nirari.


3. Tušrata je bio kralj zemlje Mitani u 14. stoljeću pr. n. e. Ta kraljevina, sa svojom prijestolnicom Vašhukani, se protezala ogromnim dijelom sjeverne Sirije u Habur regionu, odakle se kraljestvo Mitani širilo dalje. Zajedno sa Asirijom, Babilonijom, Hetitskim carstvom te Egiptom, kraljevina Mitani je pod vodstvom kralja Tušrate bila jedna od pet velesila starog Bliskog Istoka. Tušrata je održavao jako dobre veze sa faraonskim Egiptom, a u znak dobrog saveza dviju zemalja, Tušrata je udao svoju sestru Giluhipu, te svoj kćer Taduhipu za faraona Amenhotepa III. Kako je kraljevina Mitani bila jedno od teritorijalnih pitanja na stolu Šupiluliume, kralja Hetita koji je kanio pokoriti tu zemlju, Tušrata je postajao sve više zabrinut za sudbinu svoje zemlje. Vrlo brzo je došlo do ustanka i sukoba za vlast između Tušrate i Šativaze, njegovog brata koji je očekivao pomoć od Hetita. Ona je brzo došla, a Tušrata je vrlo brzo ubijen nakon čega su Hetiti postavili Šativazu na tron kraljevine Mitani. Samo dva stoljeća kasnije, kraljevinu će razoriti moćni Asirski kralj Šalmanaser, a dokrajčit će ju Narodi s Mora u 12. stoljeću prije Krista.


4. Šupilulima I je bio legendarni i čuveni ratnički kralj Hetita, koji tom zemljom vlada između 1344 – 1322. god. pr. n. e. Veoma često ga se pominje kao jednog od najvećih Hetitskih vojskovođa, nakon slavnih dana Hatušilija I u 17. stoljeću pr. n. e. Kao veliki Hetitski kralj, vodio je seriju vojnih kampanja protiv Karkemiša, Arzave, kraljevine Mire, Kizuvatne, Hapale, i drugih. Njegove vojne kampanje i uspjesi, potakli su Egipatsku udovicu Anaksunamun, ženu faraona Tutankamona, koji je umro 1325. god. pr. n. e. Sa smrću Tutankamona, Anaksunamun je direktno pisala Šupiluliumi tražeći jednog od njegovih sinova za muža. Tako je Šupiluliuma odabrao svog mladog princa Zananzu, kao muža Anaksunamun i novog faraona Egipta. Ovaj nikada nije stigao u Egipat, te je ubijen, na što je Šupiluliuma napao Egipatske vazale u Kananu i sjevernoj Siriji. kao rezultat zavjere i smrti njegova sina. Umro je 1322. god. pr. n. e a na prijestolu ga je naslijedio Muršili II.


5. Meli-Šipak – je bio 33 kralj Kasitske dinastije Babilona, čija vladavina je trajala oko 15. godina. Vladao je između 1186 – 1172. god. pr. n. e, a njegova vladavina je kasnije postala ključan datum u datiranju kronologije vladara Starog istoka. Imao je tjesne veze sa Elamom, u današnjem Iranu, a priča se kako je udao jednu svoju kćer za Elamskog kralja po imenu Šutruk-Nahunte. Upravo udajom svoje kćeri na Elamski dvor, Šutruk-Nahunte će kasnije povesti vojnu invaziju na Babilon, čime će okončati Kasitsku dinastiju Babilona, te ga pripojiti teritoriji Elama. Meli-Šipak je umro 1172. god. pr. n. e, kada ga je naslijedio Marduk-apla-iddina I.


6. Pijaramudu – Pijaramudu je bio kralj Viluše (Troje) u 13. stoljeću prije Krista, a pominje se kao kralj Arzave, te sin Pijama-Kurunte, posljednjeg kralja Arzave. Pominje ga se u čuvenom Tavagalava pismu, čiji je autor bio vjerovatno Hetitski kralj Hatušili III. Pismo je nazvano tako jer pominje Tavagalavu, brata neimenovanog kralja zemlje Ahijava (Mikena) koji je pomagao i transportovao pobunjenike zemlje Luka, u zapadnu Anatoliju koji su kasnije priključivani u sastav vojske Pijaramadua, pobunjeničkog kralja Viluše. S tom vojskom, Pijaramadu je pljačkao i napadao gradove pod protektoratom Hetita. Nakon propalih pritisaka Hetita na kralja zemlje Ahijave, Hetitski kralj Hatušili III je lično poveo vojsku na Pijaramadu-a, ali je ovaj nekako znao da su Hetiti krenuli u lov na njega, te je pobjegao i utočište zatražio na dvoru kralja Ahijave. Sudbina Pijaramadu-a nikada nije u potpunosti rješena, a mnogi stručnjaci smatraju da ga Hetitske snage nisu nikada uhvatile, dok su drugi stava kako su ga Hetiti postavili na tron Viluše, oko koje je ranije bilo sukoba.


7. Uhaziti – je bio kralj Arzave, kraljevine u zapadnoj Anatoliji, u 14. stoljeću prije nove ere. Pominje ga se kao kralja koji sklopio savez sa neimenovanim kraljem zemlje Ahijava (danas Mikena), te da je pomagao prelazak Milavande (Mileta) u savez sa Ahijavom. Ove njegove akcije, te savez sa kraljevinom Ahijavom nisu prošle nekažnjeno, te je lično Muršili II, kralj Hetita koji vlada u istom periodu kada i Uhaziti, poveo veliku Hetitsku vojsku, koja je razorila Milavandu. Sudbinu ovog malo poznatnog, ali jako važnog kralja, saznajemo lično od Muršilija II koji kaže kako je poveo još jednom veliku vojsku protiv Uhazitija, te napao Apasu, prijestolnicu Arzave. Muršili II pominje, kako je prilikom dolaska u Arzavu izbila velika grmljavina koja je pogodila i razorila Apasu. Čuvši kako Muršilijeve snage marširaju prema Arzavi i njenoj prijestolnici, Uhaziti je pobjegao, a zauzvrat je poslao svoga sina Pijama-Kuruntu da se sukobi sa Muršilijem. Muršili je nanjeo težak poraz Pijama-Kurunti te je u potpunosti razorio Arzavu, njenu populaciju deportovao u Hetitsku zemlju, a teritoriju Arzave razdijelio među svojim vazalima. Što se tiće sudbine Uhazitija, vjeruje se kako je Uhaziti potražio azil upravo na dvoru kralja zemlje Ahijave, gdje je vjerovatno i skončao.




8. Manapa-Tarhunta - je bio kralj Šeha zemlje u 13. stoljeću prije nove ere, jedne od tri teritorijalne provincije, na koje je Hetitski kralj Muršili II podijelio Arzavu nakon poraza njenog kralja Uhazitija. Te tri provincije su nazvane Arzava-Šeha, Hapala, te kraljevina Mira. Kao i Uhaziti, Manapa-Tarhunta je također bio saveznik kralja zemlje Ahijava (Mikena), što Muršili II nije mogao dozvoliti, te je krenuo u kaznenu ekspediciju na ovog kralja. Saznavši kako se Hetitske trupe približavaju njegovom kraljevstvu, Manapa-Tarhunta je poslao svog izaslanika Hetitskom kralju moleći ga da ga pošteti, te da ga uzme kao svog saveznika. Pošto je Muršili II podsjetio Manapu kako je prišao anti-Hetitskom savezu sa kraljem zemlje Ahijava, neće biti milosti. Onda se dogodilo nešto sasvim neočekivano. U zadnjem momentu, kada su se Hetitske trupe spremale napasti kraljevinu Šehu, Manapa-Tarhunta je poslao svoju majku da ispregovara mir sa Hetitskim kraljem. Priča se da je po dolasku pred Muršilija II, majka kralja Manape pala pred njegove noge i izgovorila ove riječi: ‘Gospodaru moj, nemoj razoriti naše kraljevstvo. Uzmi nas kao svoje saveznike’. Tako je i bilo, te je Muršili još jednom obnovio savezništvo sa kraljevinom Šehom, te se vratio natrag doma, u svoju Hatušu.


9. Untaš-Napiriša – bio kralj Elama, zemlje u današnjem Iranu. Sin kralja Humban-Numena, preuzeo je tron od svog oca, te vlada između 1275-1240. god. pr. n. e. Izvori o njegovoj vladavini su napisani na Elamskom, te Akadskom jeziku. Tijekom njegove vladavine, Elam je ekonomski prosperirao, te je uživao jedan period mira. Dao je sagraditi zigurat koji nosi njegovo ime, Al-Untaš-Napiriša (danas Čoga Zanbil). Untaš-Napiriša nije nešto naročito ratovao, te njegova jedina vojna kampanja je napad na grad Ešnunu. Veći dio svoje vladavine je proveo u gradnji hramova, zigurata, kanala za navodnjavanje; ono što je interesantno je da ovaj kralj nije imao sinova, te ga je naslijedio njegov bratić po imenu Unpa-tar-napiriša.


10. Idrimi – bio kralj Alalaka, sin Ilim-lime, kralja Halaba. Idrimi vlada Alalakom između 1490-1460. god. pr. n. e. Poznat je po svojoj čuvenoj autobiografiji, koju je u njegovom gradu Alalaku, 1936. godine, otkrio Engleski arheolog Leonard Wooley. U njoj Idrimi kaže kako je nakom smrti svoga oca pobjegao iz Halaba u Emar, u kojem ostaje sedam punih godina. Dok je odrastao u Emaru, Idrimi je cijelo vrijeme mislio na svoj grad Alalak, kojeg su zauzele trupe kralja Paratarne, koji je po Idrimiju naredio ubistvo njegova oca. Odlučan da zauzme natrag prijestol koji mu po rođenju pripada, Idrimi je sakupio vojsku te odlučio da krene u pobunu protiv kralja zemlje Mitani. No, vrlo brzo, dva su kralja razmijenila poklone, a sukob je riješen diplomatskim putem, nakon što je Idrimi podsjetio kralja Paratarnu kako je Alalak njegov saveznik, a Idrimi njegov kralj. Tako je Idrimi postavljen natrag na prijestol Alalaka, kao saveznik kraljevine Mitani. Njegova vladavina je trajala punih trideset godina, a nakon smrti, naslijedio ga je njegov sin Nikmepa.


Reference


[1] Altman, Ammon (2001)

The fate of Abdi-Aširta

Academia.edu


[2] Tufo, Amar (2019)

Asirska izaslanstva u Egiptu u kontekstu diplomatskih korespodencija

Academia.edu


[3] Podany, H. Amanda (2010)

Brotherhood of Kings: How International Relations Shaped the Ancient Near East

Oxford University Press, p199


[4] Trevor, Bryce (2005)
The kingdom of the Hittites

Oxford University Press, p154


[5] Leick, Gwendolyin (2003)

Who is who on ancient Near East

Routledge, Taylor and Francis Group

London and New York, p101


[6] Abulafia, David (2003)

The Mediterranean in history

Thames and Hudson, London, p83


[7] Trevor, Bryce (2005)
The kingdom of the Hittites

Oxford University Press, p193-194


[8] Trevor, Bryce (2005)
The kingdom of the Hittites

Oxford University Press, p195-197


[9] Leick, Gwendolyin (2003)

Who is who on ancient Near East

Routledge, Taylor and Francis Group

London and New York, p170


[10] Leick, Gwendolyin (2003)

Who is who on ancient Near East

Routledge, Taylor and Francis Group

London and New York, p77

Share:

Nema komentara:

Objavi komentar

Popularni postovi

Recent Posts