Uspon i pad Amuritskog kralja Abdi-Aširte - I dio -

 

Evo priče o Abdi-Aširti, čuvenom kralju zemlje Amurru koji je u 14. stoljeću prije Krista pokrenuo seriju vojnih napada na gradove pod protektoratom Egipatskog faraona Amenhotepa III. U nešto manje od dvije godine, Abdi-Aširta je uspjeo zauzeti gradove kao što su Irkata, Ardata, Amka, Amija, Batruna, Šigata, Arvad, Sidon, Tira, Ulasa, te Šumur, odakle je ovaj čovjek zapovjedao vojnim operacijama na ostale gradove koji su se opirali njegovim, naizgled, nezaustavljivim vojnim operacijama. No, kada je jednom stigao pred kapije grada Biblosa, faraon je odlučio da djeluje i da jednom za sva vremena zaustavi teror Abdi-Aširte. U ovom članku, saznajte ko je stvarno bio Abdi-Aširta? Kako je tekao njegov uspon i njegov pad, te šta se zaista dogodilo sa jednom od najkontroverznijih ličnosti Starog Bliskog Istoka, tijekom 14. stoljeća prije Krista?

Političke i vojne prilike na starom Bliskom Istoku, u 14. stoljeću prije Krista, diktirale su Asirija i Babilon u gornjoj Mezopotamiji, Hetitsko carstvo u Anatoliji, kraljevina Mitani u sjevernoj Siriji, te Egipat. Sredinom istog tog perioda, na sceni se javlja decentralizovana država po imenu Amuru, kojom u 14. stoljeću prije Krista, vlada kontroverzna ličnost po imenu Abdi-Aširta. Amuru je bila država brončanog doba u Siriji. Tijekom 3. i 2. milenija prije Krista, tim terminom se nekoć nazivala ogromna teritorija današnje Sirije.

U kasnom brončanom dobu, Amuru je pokrivala one prostore što su ležali između rijeke Oront i centralne obale Levanta. Istu tu teritoriju, pokorio je Egipatski faraon Tutmos III u svojim Sirijskim kampanjama, u 15. stoljeću prije Krista. Početkom 14. stoljeća prije Krista, na tim se prostorima javlja nomadska grupa po imenu Habiru, koji su napadali trgovačke konvoje, što su prolazili njihovim prostorima (Bryce, 2009 : 41).

Istu tu bandu Habiru nomada, uspio je staviti Abdi-Aširta pod svoju komandu, čime je Amuru postala dominantna i izuzetno moćna velesila stare Sirije. O Abdi-Aširti, s druge strane, ne znamo mnogo, a i ono što znamo, doznajemo iz Amarna pisama koji pominju kako je Abdi-Aširta osnovao državu Amuru, koja je za kratko vrijeme postala velesila u službi Egipta. Do danas, niti jedan fizički opis izgleda Abdi-Aširte nije otkriven, niti nam je poznato kako je taj misteriozni kralj izgledao. El Amarna pisma pominju kako je bio veliki ratnik, a kako ćemo kasnije vidjeti, i vješt diplomata, moglo bi se reći kako je bio srednje visine, širokih ramena, duge brade, te čvrste građe.

Abdi-Aširta je ostao ponajbolje poznat u vojnim pohodima protiv obalnih gradova Lebanona, kao što su Irkata, Ardata, Ulasa te Šumur, jedan od najvažnijih gradova pod kontrolom faraonskog Egipta. Vijest o zauzimanju ovog vrlo važnog grada, proširila se velikom brzinom, te je brzo došla i do faraona Amenhotepa III, oca budućeg faraona Eknatona. Treba imati na umu kako je Abdi-Aširta bio saveznik Egipta čiji je zadatak bio da čuva faraonove gradove, Irkatu, Ardatu, posebno Šumur i Ulasu gdje je faraon imao svoje žitnice (Bryce, 2014 : 48).

No, gdje su se nalazili ovi gradovi i šta znamo o njima? Prvi grad kojeg je zauzeo Abdi Aširta je bio grad, Irkata. Ovaj grad kojeg Asirski izvori još nazivaju kao Arka, je bio grad iz 2. milenija prije Krista, smješten na sjevernoj obali Lebanona. Ostaci mu leže na arh. lokalitetu Tell Arka. Grad se prvi put pominje u 14. stoljeću prije Krista, u el Amarna tekstovima. Smješten južno od grada Šumura, na teritoriji brončanodobne države Amuru. Grad je imao važan status Egipatskog vazala, ali ga je kasnije pokorio Amuritski kralj Abdi-Aširta sa svojom Habiru vojskom, ubivši njenog vladara Adunu.

Stanovnici Irkate su pisali lično faraonu Amenhotepu III, tražeći njegovu zaštitu i vojnu pomoć, no, ona nikada nije došla, te je grad, na koncu, pao u ruke Abdi-Aširte (Bryce, 2009 : 66). U 9. stoljeću prije Krista, Asirski kralj Šalmanaser III, pominje kako je grad Irkata, na njega poslao vojsku od 10, 000. vojnika, u legendarnoj bitci kod Karkara, 853. godine prije Krista. Za doba vladavine Asirskog kralja Tiglat-Palazara III, grad se pominje pod nazivom Arka u sastavu zemlje Hamat.

Iskopavanja koja su izvedena na lokalitetu Tell Arka, u periodu od 1972. godine, od strane J.P. Thalmana, utvrdila su kako je grad bio naseljen još od pred-Neolita (8500 – 6000. god. pr. Krista), a kasnija iskopavanja, otkrila su grob ratnika datiran u 2. milenij prije Krista (Bryce, 2009 : 67). Drugi grad kojeg je zauzeo Abdi-Aširta je Ardata. Riječ je o Sirijskom gradu iz kasnog brončanog doba koji je ležao južno od Šumura. Kao i Irkata, grad je imao status Egipatskog vazala, te je time bio bod izravnim protektoratom Egipta. No, u 14. stoljeću prije Krista, pokorio ga je izvjesni kralj Mija, u službi Abdi-Aširte. Vijest o padu ovog grada, faraonu je direktno poslao Bibloski kralj Rib-Hadad, u pismu EA75, gdje kralj kaže:


Mija, vladar zemlje Arašni, zauzeo je Ardatu, a čuo sam kako su stanovnici Amije ubili svog vladara”.

~ Moran, 1992 : 145


Ovo je prvi dio članka o usponu i padu Amuritskog kralja Abdi-Aširte. Isti ovaj članak je nedavno objavljen na mom Academia.edu profilu, te se isti može čitati na ovom linku. Uskoro slijedi drugi dio, do čitanja !!!

Share:

Nema komentara:

Objavi komentar

Popularni postovi

Recent Posts